Postrna sjetva

Kako je ove godine vegetacija ranija, za očekivati je i raniju žetvu žitarica. To će omogućiti poljoprivrednicima sjetvu postrnih usjeva kako bi dobili još jedan urod na istoj parceli - druga žetva, ovaj put neke od krmnih kultura za stoku. U obzir dolazi sjetva talijanskog ljulja, hibrida kukuruza FAO 100 i 200, perka, stočnog sirka i rane grupe soje.

Nakon žetve potrebno je tlo čim prije obraditi tj. preorati stanište na dubinu 15-20 cm. Oranjem prekidamo kapilarni uspon vode te ju na taj način zadržavamo u tlu, što nam je važno s obzirom na godišnje doba.

Gnojivo je poželjno razbacati prije oranja. Nakon oranja treba odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Nakon obavljene sjetve dobro je površinu povaljati laganim valjkom da se uspostavi bolja veza tla sa sjemenom. Možemo posijati malo dublje nego u redovitoj sjetvi. Količina sjemena potrebna za sjetvu spomenutih kultura je sljedeća: talijanski ljulj 20 kg/k.j., perko 10 kg/k.j., stočni sirak 10 kg/k.j., soje 50-70 kg/k.j. Dovoljno je dati 30-40 kg/k.j. 20-30 kg/k.j. kalija i 20-30 kg/k.j. fosfora.

Oni poljoprivrednici koji se ne odluče za sjetvu neka obavezno plitko pooru strnište kako bi isprovocirali brži rast korova, kojeg će poslije zaorati i tako si olakšati suzbijanje korova u narednoj kulturi.

Parcele na kojima su prisutni višegodišnji korovi kao npr. slak, osjak, divlji sirak, kupina, pirika ne treba dirati nego pustiti korovima da se razviju te ih dobro razvijene tretirati herbicidima CIDOKOR, HERKULES 480 SL ili TOUCH DOWN.

Ako želimo zasnivati lucerište nakon žetve potrebno je obaviti analizu tla kako bi na vrijeme obavili kalcizaciju. Lucerna voli tla neutralne reakcije, a naša tla su uglavnom kisela te se ona nakon godinu-dvije prorijedi i propadne. Iz tog razloga treba već nakon žetve početi s pripremom tla za sjetvu.

IVA MAJHEN-VLAŠIČEK, dipl. ing.